Od Stoca do naučne scene: Fahrudin Rizvanbegović i njegovo djelo

od-stoca-do-naucne-scene:-fahrudin-rizvanbegovic-i-njegovo-djelo

STOLAC — Dr. Fahrudin Rizvanbegović, ugledni književni historičar, kritičar i dugogodišnji profesor, svojim radom dao je neizbrisiv doprinos razvoju i afirmaciji bošnjačke književnosti. Rođen u Stocu 4. februara 1945. godine, Rizvanbegović je nakon studija Južnoslavenskih jezika i komparativne književnosti u Zagrebu (1968) cijeli svoj profesionalni život posvetio istraživanju književne historije i kritike.

Njegov naučnoistraživački fokus bio je prvenstveno usmjeren na bošnjačku književnost, a posebno na analizu i sintetiziranje putopisa u tom kontekstu. Tokom svoje bogate akademske karijere objavio je tri značajne autorske knjige: Svjetlosti divanhane: Pripovjedna proza Skendera Kulenovića (1990), Književno djelo Hamida Dizdara (2004) i Tišina i samoća teksta (2004). Njegov udžbenik Čitanka za prvi razred gimnazije iz 1994. godine i danas se koristi kao vrijedan obrazovni resurs.

Rizvanbegović je aktivno sudjelovao na brojnim naučnim skupovima, a njegova stručna analiza obogatila je stranice časopisa i publikacija kao što su Život, Most, Danas, Rival, kao i Enciklopedija Jugoslavije. Pored autorskih knjiga, priredio je i antologije poput Antologija bošnjačkog putopisa XX vijeka (1997) i Antologija bosanskohercegovačke drame XX vijeka (2000), u saradnji s Gordanom Muzaferijom i Vojislavom Vujanovićem.

Osim u akademskim krugovima, Rizvanbegović je bio i aktivan u kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Bio je jedan od obnovitelja Kulturnog društva Bošnjaka “Preporod”, član prve redakcije biblioteke Bošnjačka književnost u 100 knjiga, a svoj doprinos dao je i kao dugogodišnji predsjednik manifestacije “Slovo Gorčina” u rodnom Stocu.

U periodu od 1996. do 2000. godine, Rizvanbegović je obavljao dužnost ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Njegovo djelovanje na toj funkciji ostavilo je značajan trag u obrazovnom i kulturnom sektoru zemlje.

Danas, iako u zasluženoj mirovini, dr. Fahrudin Rizvanbegović ostaje prisutan u akademskoj i kulturnoj zajednici, član je Društva pisaca BiH i PEN centra BiH, te i dalje živi i stvara u Stocu, svom rodnom gradu.

Njegova predanost, posvećenost i neumorni rad čine ga jednim od najvažnijih imena u savremenoj književnoj i kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine, piše Glasstoca.ba.

The post Od Stoca do naučne scene: Fahrudin Rizvanbegović i njegovo djelo appeared first on Glas Stoca.

Vjesti uvezene pomocu RSS feed sa glasstoca.ba

Related Articles

Komentari

GDPR Cookie Consent with Real Cookie Banner